| Smjer: Poslovna informatika, Računovodstvo i finansije |
| Godina studija: III |
| Semestar: V |
| Broj časova: 60+30 |
| Broj bodova: 7 |
| Način polaganja ispita: Test i usmeno |
| Predavači: Prof. dr Hamid Alibašić |
I Osnovni cilj izučavanja predmeta i njegovo mjesto u obrazovanju studenata
Osnovni cilj izučavanja predmeta je upoznavanje studenata sa funkcionisanjem fiskalnog sistema u svim njegovim segmentima unutar privrede jedne zemlje. U sklopu toga oni izučavaju njegov nastanak i razvoj, predmet i funkcije fiskalne ekonomije, njenu kompatibilnost sa drugim društvenim naukama, javne prihode i rashode, posebno stavljajući akcenat na fiskalne prihode – dažbine i njihovu primjenu kao i evoluciju razvoja poreza i drugih dažbina.
S obzirom da je predmet izučavanja Poreskog sistema i politike veoma sofisticirano područje teorije, nauke i prakse, esencijalni cilj izučavanja ove naučno-nastavne discipline jeste da se studenti, nakon savladavanja svih fiskalnih fenomena, mogu brže uključiti u realne privredne tokove poslije završetka studija. Predmet se izučava na III godini – V semester.
II Sadržaj predmeta
Struktura predmeta obuhvata sljedeće cjeline:
1. Uvod u Poreski sistem i politiku; Nastanak i razvoj Poreskog sistema i politike i osnovne etape njihovog razvoja; Mjesto Poreskog sistema i politike u sistemu ekonomskih nauka; Poreski sistem i politika kao nastavni predmet.
2. Metod Poreskog sistema i politike; Pojam i vrste metoda društvenih nauka; Opšte karakteristike metoda Poreskog sistema i politike; Uloga matematike i drugih kvantitativnih disciplina u Poreskom sistemu i politici.
3. Pojam, definicija i ciljevi fiskalne politike; Dejstvo fiskalne politike; Instrumenti i mjere fiskalne politike; Uticaj fiskalne politike na ekonomski razvoj i makroekonomsku stabilnost; Fiskalna i monetarna politika; Razvoj savremenih budžetskih politika; Kodeks fiskalne transparentnosti; Monetarna i fiskalna politika u EU.
4. Fiskalne reforme u nekim tranzicionim zemljama.
5. Fiskalni sistem u Bosni i Hercegovini ( Poreski sistem u RS-u, FBiH i Brčko distriktu) i njegove osnovne karakteristike.
6. Organizovanje javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini (RS-u, FBiH i Brčko distriktu).
7. Budućnost fiskalne politike u Bosni i Hercegovini (RS-u, FBiH i Brčko distriktu).
8. Politika međunarodnih finansijskih institucija u odnosu na poreske reforme zemalja u tranziciji.
9. Fiskalna strategija;
10. Fiskalni federalizam.
III Plan rada sa dinamikom izvođenja nastave po temama
Predavanje:
1. Prva nedjelja: 4 časa, Uvod u Poreski sistem i politiku; Nastanak i razvoj Poreskog sistema i politike i osnovne etape njihovog razvoja; Mjesto Poreskog sistema i politike u sistemu ekonomskih nauka; Poreski sistem i politika kao nastavni predmet.
2. Druga nedjelja: 4 časa, Metod Poreskog sistema i politike; Pojam i vrste metoda društvenih nauka; Opšte karakteristike metoda Poreskog sistema i politike; Uloga matematike i drugih kvantitativnih disciplina u Poreskom sistemu i politici.
3. Treća nedjelja: 4 časa, Pojam, definicija i ciljevi fiskalne politike; Dejstvo fiskalne politike; Instrumenti i mjere fiskalne politike; Uticaj fiskalne politike na ekonomski razvoj i makroekonomsku stabilnost; Fiskalna i monetarna politika; Razvoj savremenih budžetskih politika; Kodeks fiskalne transparentnosti; Monetarna i fiskalna politika u EU.
4. Četvrta nedjelja: 4 časa, Fiskalne reforme u nekim tranzicionim zemljama.
5. Peta nedjelja: 4 časa, Fiskalni sistem u Bosni i Hercegovini ( Poreski system u RS-u, FBiH i Brčko distriktu) i njegove osnovne karakteristike.
6. Šesta nedjelja: 4 časa, Organizovanje javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini (RS-u, FBiH i Brčko distriktu).
7. Sedma nedjelja: 4 časa, Budućnost fiskalne politike u Bosni i Hercegovini (RS-u, FBiH i Brčko distriktu).
8. Osma nedjelja: 4 časa, Politika međunarodnih finansijskih institucija u odnosu na poreske reforme zemalja u tranziciji.
9. Deveta nedjelja: 4 časa, Fiskalna strategija;
10. Deseta nedjelja: 4 časa, Fiskalni federalizam.
11. Jedanaesta nedjelja: 4 časa, Društveni proizvod, poresko opterećenje i granica fiskalnog zahvatanja; “Time lag” i kašnjenje u fiskalnoj politici.
12. Dvanaesta nedjelja: 4 časa, Fiskalna disciplina, prioriteti i efikasnost; Kontrola javnih rashoda; Efekti javne potrošnje.
13. Trinaesta nedjelja: 4 časa, Anticiklično djelovanje fiskalne i monetarne politike; Fiskalna politika i djelovanje tržišta.
14. Četrnaesta nedjelja: 4 časa, Fiskalna, ekonomska politika, privredni sistem i upravljanje promjenama; Alokativno, distributivno i stabilizaciono dejstvo fiskalne politike.
15. Petnaesta nedjelja: 4 časa, Vrste fiskalnog suvereniteta; Fiskalni federalizam u složenim i unitarnim državama; Progresivno oporezivanje.
Vježbe:
1. Prva nedjelja: 2 časa, Individualno predstavljanje; Pravila i standardi rada; Program rada; Pojedinačan plan rada studenata.
2. Druga nedjelja: 2 časa, Uvod u Poreski sistem i politiku; Nastanak i razvoj Poreskog sistema i politike i osnovne etape njihovog razvoja; Mjesto Poreskog sistema i politike u sistemu ekonomskih nauka; Poreski sistem i politika kao nastavni predmet.
3. Treća nedjelja: 2 časa, Metod Poreskog sistema i politike; Pojam i vrste metoda društvenih nauka; Opšte karakteristike metoda Poreskog sistema i politike; Uloga matematike i drugih kvantitativnih disciplina u Poreskom sistemu i politici.
4. Četvrta nedjelja: 2 časa, Pojam, definicija i ciljevi fiskalne politike; Dejstvo fiskalne politike; Instrumenti i mjere fiskalne politike; Uticaj fiskalne politike na ekonomski razvoj i makroekonomsku stabilnost; Fiskalna i monetarna politika; Razvoj savremenih budžetskih politika; Kodeks fiskalne transparentnosti; Monetarna i fiskalna politika u EU.
5. Peta nedjelja: 2 časa, Fiskalne reforme u nekim tranzicionim zemljama.
6. Šesta nedjelja: 2 časa, Fiskalni sistem u Bosni i Hercegovini ( Poreski sistem u RS-u, FBiH i Brčko distriktu) i njegove osnovne karakteristike.
7. Sedma nedjelja: 2 časa, Organizovanje javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini (RS-u, FBiH i Brčko distriktu).
8. Osma nedjelja: 2 časa, Pripreme za Test I i izlaganje seminarskih radova.
9. Deveta nedjelja: 2 časa, Test I.
10. Deseta nedjelja: 2 časa. Analiza rezultata Testa I i izlaganje seminarskih radova.
11. Jedanaesta nedjelja: 2 časa, Politika međunarodnih finansijskih institucija u odnosu na poreske reforme zemalja u tranziciji.
12. Dvanaesta nedjelja: 2 časa, Fiskalna strategija; Fiskalni federalizam.
13. Trinaesta nedjelja: 2 časa, Društveni proizvod, poresko opterećenje i granica fiskalnog zahvatanja; “Time lag” i kašnjenje u fiskalnoj politici.
14. Četrnaesta nedjelja: 2 časa, Priprema za Test II i izlaganje seminarskih radova.
15. Petnaesta nedjelja: 2 časa, Fiskalna disciplina, prioriteti i efikasnost; Kontrola javnih rashoda; Efekti javne potrošnje; Analiza rezultata Testa II i predaja seminarskih radova – preliminarna analiza.
IV Oblici i način rada na predmetu
Predavanja: Svaka nastavna jedinica se prezentuje interaktivnim dijalogom sa studentima i na kraju prezentovane teme izvodi se rezime.
Vježbe: Odvijaju se aktivnim učešćem studenata, pri čemu definisanu temu prezentuje student uz aktivno učešće ostalih studenata. Najbolji seminarski radovi se izlažu, nakon čega se odvija diskusija u vezi izlagane problematike među studentima.
V Način ocjenjivanja na predmetu
Sve aktivnosti studenata predstavljaju predmet ocjenjivanja: od prisustva na predavanjima i vježbama, aktivnostima na predavanjima i vježbama, urađenih testova i seminarskih radova. Formiranje konačne ocjene na ispitu iz ovog predmeta vrši se na sljedeći način:
· prisustvo nastavi i vježbama maksimalno iznosi 10 poena;
· seminarski rad je valorizovan sa 15 poena;
· testovi I + II valorizovani su sa (10 + 10) = 20 poena.
To znači da student po osnovu izvršenih predispitnih obaveza može ostvariti maksimalno 45 poena. Završni dio ispita valorizovan je maksimalno 55 poena, što znači ako student ostvari makismalan broj poena na predispitnim obavezama i završnom dijelu ispita dobiće ocjenu deset (10). Međutim, ako student ostvari nekim slučajem manji broj poena na predispitnim obavezama, onda će morati to kompenzirati na završnom (usmenom) dijelu ispita. U slučaju da student ne izvrši predispitne obaveze, onda mu ostaje mogućnost da ispit polaže integralno, što znači da ispit može polagati u cijelosti. Evo primjera za formiranje konačnih ocjena na predmetu Fiskalna ekonomija po osnovu ostvarenog ukupnog broja poena:
· od 55 do 64 poena dobija se ocjena šest (6);
· od 65 do 74 poena dobija se ocjena sedam (7);
· od 75 do 84 poena dobija se ocjena osam (8);
· od 85 do 94 poena dobija se ocjena devet (9) i
· od 95 do 100 poena dobija se ocjena deset (10).
Test obuhvata materiju koja je izložena na predavanjima i vježbama, te predstavlja proces provjere savladavanja materije.
Prvi seminarski rad obuhvata pojmovnost, a drugi sadrži funkcionalnost. Osnovni cilj pisanja i izlaganja seminarskih radova jeste da se materija koja se izlaže, vježba i provjerava na testu, sistematizuje kod studenata metodom provjere za samostalni rad.
Motivacioni aspekti testova i seminarskih radova daju priliku studentima da kontinuirano uče i da time u završnom polaganju ispita što bezbolnije izađu iz ispitne obaveze.
Usmeni ispit: Postignuti rezultati na testovima, seminarskim radovima i prisustvo predavanjima i vježbama valorizuju se na usmenom ispitu.
VI Literatura
1. Alibašić, H. i Hasanović, F., Fiskalni sistem u Bosni i Hercegovini i njegova reforma, B-Eli-M, Lukavac, 2008.
2. Milojević, A. i Trklja, M., Javne finansije, Ekonomski fakultet, Srpsko Sarajevo, 2000.
3. Popović, D., Poreski sistem, Dosije, Beograd, 2007.
4. Zakonska regulativa o porezima u BiH (RS-u, FBiH, Brčko distriktu BiH).
VII Podaci o nastavnicima i saradnicima na predmetu
Prezime i ime |
Kabinet |
Konsultacije sa studentima |
||
|
Broj |
Telefon |
Dan |
Vrijeme |
Dr Hamid Alibašić, van. prof. |
110 |
234-931 lokal 117 |
Srijeda
|
11 - 13 |
Vježbe izvodi predmetni nastavnik |
||||